Sveta Gora
 
Manastir Hilandar
Hilandarska knjižara
Ikonopis 13. vek  
 
 
  

Ikonopis XIII veka

(Bez pisanog odobrenja autora tekstova nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja portala www.hilandar.info u komercijalne svrhe. Za detalje sadržaja i pitanja pišite na email: njonic@yahoo.com. Zakon o autorskom i srodnim pravima 2009,2011,2012.)// dec.2013

 

 

Hilandarska zbirka ikona, koja ima preko stotinu primeraka od istorijske i umetničke vrednosti, nije toliko bogata delima iz XIII veka.

Najstarija, očuvana ikona u Hilandaru je mozaička ikona Presvete Bogorodice Putevoditeljice koja potiče iz ΧΙΙ veka, iz vremena ktitora manastira Hilandara, Svetog Save i Svetog Simeona Mirotočivog.

 

mozaična ikona Presvete Bogorodice Putevoditeljice

 

Na ikoni je Bogomajka koja na levoj ruci drži Bogomladenca. Ikona je urađena tehnikom nasitnijeg mozaičkog kamena koji je stvorio veoma detaljne linije kojimase dočarava prava osećanost izraza likova. Mladi Isus blagosilja majku pogledom ka njoj koji ukauje na odmerenost, dostojanstvo i samopouzdanost, dok Bogomajka sa pogledom upućenim na onome ko posmatra ikonu, kao da kazuje da je Bogomladenac vredan najvećeg poštovanja koji zrači snagom božanske prirode ovaploćene u ljudskom obličju.

Ova ikona je delo grčkih mozaičara iz oblasti Soluna iz oko 1190. godine.

Upravo kad su bile završene freske u pirgu i crkvi Svetog Georgija u Hilandaru, Latini su morali da napuste Carigrad (1261). Novi vizantijski car Mihailo VIII Paleolog trijumfalno je ušao u staru prestonicu. Svakako je njegovim staranjem na galeriji Svete Sofije u Carigradu bila postavljena mozaička slika velikog Deisisa, jedno od najlepših vizantijskih dela u tom veku. Novo ostvarenje nije ostalo bez odjeka. U Hilandaru su sačuvane dve velike ikone, Bogorodica Odigitrija i Hristos Pantokrator, svakako urađene tih godina. I Hristov i Bogorodičin lik neposredno se oslanjaju na istoimene likove sa carigradskog Deisisa, kao da su i njih uradili carski majstori. Istorodnost ih povezuje i s nekim sopoćanskim ostvarenjima, što omogućuje da se vreme nastanka dveju hilandarskih ikona, pa i carigradskog Deisisa, veže za godine oko 1260. S obzirom na istu veličinu, dve ikone iz Hilandara morale su prvobitno biti postavljene kao pandani. Najprirodnije je misliti da su bile izrađene za prestone ikone na ikonostasu stare crkve. Po umetničkoj vrednosti svakako su najlepše u zbirci ikona manastira Hilandara, a među najlepšim su vizantijska ostvarenja XIII veka.

Staroj Nemanjinoj i Savinoj crkvi svakako je pripadala stavroteka, čija se jedna korica, u kojoj je bio smešten krst koji je nestao, sačuvala u biblioteci. Stameni i snažni, kao da su izišli ispod četkice majstora koji je poznavao sopoćanske oblike, dva slikana anđela na njoj su delo najplemenitijeg rada iz sedamdesetih-osamdesetih godina XIII veka. Tananije, ali bez zamaha, urađena je desetak godina kasnije ikona Svetog Pantelejmona. Njoj su po duhu ravne pojedine freske u Arilju, nastale u poslednjoj deceniji XIII veka. Hilandarski živopis i ikonopis nalazili su se tokom čitavog XIII veka u središtu najnaprednijih umetničkih strujanja u vizantijskom svetu i u srpskoj državi. Pregaoci koji su se starali o sudbini Hilandara trudili su se da njihova dela po savremenosti shvatanja ne zaostanu. Izuzetna je to bila pojava u čitavoj Svetoj Gori i zato su hilandarska ostvarenja iz toga veka i brojnija i bolja od onih u drugim svetogorskim manastirima.

Nina Renoir: Bogorodica Odigitrija Putevoditeljica

 

 
ENGLISH ΕΛΛΗΝΙΚΑ РУССКИЙ
ЋИРИЛИЦА
 
 
 
 
 
Vesti iz Hilandara
 
Sveta Zemlja
 
Vizantološki institut
 

O Svetoj Gori
 
Prijatelji Svete Gore
 

Blog o Svetoj Gori
 

Film Otac
 

Svetogorac
 
 
 
Mapa sajta
 

©2013-2024 Hilandar.info | Sva prava zadržana | Uslovi korišćenja | LaktusDev