Sveta Gora
 
Manastir Hilandar
Hilandarska knjižara
Sveta Gora Manastiri Simonopetra
 
 
  

Manastir Simonopetra

 

(Rođenje Spasiteljevo, 25. decembar/ 7. januar)

 

Manastir Simona Petra, poznatiji kao Simonopetra, - Σίμωνος Πέτρα, Σιμωνόπετρα (Rođenje Spasiteljevo, 25. decembar/7. januar) - najoriginalnija je i neimarski najsmelije izvedena monaška građevina na Svetoj Gori.
Na vrhu 230 metara visoke litice, koja se okomito uspinje nad morem, sa svojih sedam spratova ona izgleda kao čardak ni na nebu ni na zemlji. Smeštena između Grigorijata, od koga je udaljena sat hoda uzbrdo, koliko i od sopstvenog pristaništa, i luke Dafni do koje je potrebno dvostruko više vremena (gosti danas uglavnom koriste prevoz manastirskim vozilom), Simonopetra svojim impresivnim položajem i izgledom svakog posetioca, bilo on Grk ili stranac, osvaja na prvi pogled.

Manastir je u XIV veku osnovao monah Simon, koji je najpre živeo  u tom kraju u jednoj pećini kraj izvora (danas poznatog kao Sveta voda prepodobnog Simona) Prema predanju, ovaj anahoreta je odlučio da podigne manastir na jednoj nepristupačnoj steni gde mu se ukazala zvezda, kao što mudraci sa Istoka vidoše Hristovu zvezdu i dođoše da mu se poklone u vitlejemskoj pećini. Otuda je prvobitno nazvan Novi Vitlejem. Gradnju je započeo novcem trojice bogatih učenika koji su mu se u međuvremenu pridružili. Nadneseni nad stravičnom provalijom neimari su iz dana u dan imali sve više teškoća i odlučili su da prekinu gradnju. Prepodobni naloži svom učeniku Isaiji da ih pre nego što pođu ponudi hranom i vinom. Prilazeći im s poslužavnikom u ruci, učenik se oklizne i padne u ponor. Ali prilikom pada ne samo da je ostao potpuno nepovređen nego nije prolio ni kap vina. Graditelji su ovo čudo protumačili kao «znak Božje volje“ da manastir bude podignut baš na tom mestu i nastavili gradnju. Hristu veli da je manastir Simona postojao još u XI veku (da li i na istom mestu?) i da je osnivač današnjeg manastira možda uzeo ime u čast nekog starijeg Simona.

Drugi ktitor Simonopetre bio je srpski despot Jovan Uglješa Mrnjavčević, koji je vladao Serskom oblašću, u čijem sastavu je bila i Sveta Gora. Uglješa je 1364. godine poslao svog duhovnika Jeftimija sa novcem za proširenje konaka i kupovinu imanja za manastir na Svetoj Gori i izvan nje. Sava Hilandarac je zabeležio legendu da je despot jednom usnio kako će mu kći ozdraviti od padavice ako se za nju bude molio otac Simon, pa kad tako bi - bogato je obdario manastir „zlatom i imanjem, i beše mu u svoje vreme najveći dobrotvor“. I još beleži monah Sava da se posle Uglješine pogibije na Marici, njegov najstariji sin Jovan zamonašio u Simonopetri, gde je do smrti bio baštovan. Tek se, kaže, na poslednjem času saznalo da je monah Joasaf bio  ustvari sin despota Uglješe.

Bratstvo i danas početkom oktobra svenoćnim bdenjem proslavlja svog negdašnjeg dobrotvora.

Simonopetru su često pogađali veliki požari. Najgori se dogodio 1580, kada je većina konaka izgorela do temelja a mnogi kaluđeri postradali. Oni koji su se spasli poneli su i manastirsku kasu i utočište našli u Ksenofontu, gde im je čak bila poverena i uprava.

 

 

Obnove manastira latio se preduzimljivi iguman Evgenije. Naišao je na velikodušnu podršku ugrovlaškog vojvode Mihaila Vode, koji je Simonopetrijcima, 1599, dodelio čitav manastir Svetog Nikole u Bukureštu. Simonopetra je još dugo finansijski dobro stajala, što svedoči podatak da je Sveštena opština 1661. godine manastiru odredila da plati doprinos od pedeset pet pjastara.

Tačno posle jednog stoleća (1761) manastir je bio potpuno zapusteo i Opština ga je ustupila ruskom duhovnom vođi Pajsiju Veličkovskom, koji je tražio mesto pogodno za smeštaj svojih mnogobrojnih sledbenika. Duhovnik Pajsije je, suočen s težinom dugova, posle tri meseca otišao iz manastira. Zatvoreno svetilište preuzela je Velika lavra, a onda ga je, prema jednoj hronici, ponovo otvorio njegov negdašnji iguman Joasaf iz Mitilene.

Obnovljena Simonopetra je 1801. godine poveljom patrijarha Kalinika V postala opštežiteljnom. Manastir je ponovo godinama ostao zatvoren posle grčkog ustanka, kada su monasi morali da odu a turski vojnici opustošili crkvu i riznicu. Oporavak je usledio dolaskom u manastir, 1868, bivšeg mitropolita Pantelejmona. Požar koji je zadesio Simonopetru 1891. zahvatio je saborni hram i biblioteku.

Glavna crkva u uskom manastirskom dvorištu sagrađena je posle tog poslednjeg požara, malih je razmera, nema fresaka, premda je stariji hram bio oslikan 1633, ali je sva mistična, jednostavno i jedinstveno molitveno mesto. U okviru zidina ima četiri paraklisa, od kojih onaj posvećen Jovanu Bogoslovu ukrašavaju freske iz 1702. U porti nema fijale a trpezarija je uklopljena u kompleks konaka.

Simonopetra u Kareji ima pet kelija, u kojima su živeli esfigmenski monasi, sa kojima je, pošto su se odrekli poslušnosti igumanu svog manastira, patrijarh Vartolomej prilikom poslednje posete Svetoj Gori osnovao bratstvo „novog Esfigmena“.
Manastirski predstavnik prebiva u ogromnoj keliji Svih svetih, koju je za manastir kupio bivši mitropolit Pentapolisa Nil. Reč je o mitropolitu koji je bio najuporniji da se manastiru Sv. Pantelejmona prizna „ruski karakter“. Simonopetra ima metoh u Ormiliji na Halkidiki u kome deluje vrlo napredno sestrinstvo.
Posle mnogih katastrofalnih požara, u manastirskom arhivu, riznici i biblioteci malo je šta ostalo. Za Srbe je važno da znaju da je među sačuvanim dokumentima i zlatopečatna povelja despota Jovana Uglješe, u prevodu na grčki, kao i original hrisovulje Mihaila Vode. Pre poslednjeg požara Lambros je bio popisao lep broj rukopisnih knjiga, ali vatra je većinu zauvek progutala.

Danas je Simonopetra jedna od najnaprednijih svetogorskih obitelji, poznata i kao jak intelektualni centar, veoma privlačna monasima koji dolaze iz Francuske. Leva ruka Marije Magdalene se danas čuva u manastiru Simonopetra.

(fakti2)

 

Leva ruka Marije Magdalene

 

 

 
ENGLISH ΕΛΛΗΝΙΚΑ РУССКИЙ
ЋИРИЛИЦА
 
 
 
 
 
Vesti iz Hilandara
 
Sveta Zemlja
 
Vizantološki institut
 

O Svetoj Gori
 
Prijatelji Svete Gore
 

Blog o Svetoj Gori
 

Film Otac
 

Svetogorac
 
 
 
Mapa sajta
 

©2013-2024 Hilandar.info | Sva prava zadržana | Uslovi korišćenja | LaktusDev