|
(Bez pisanog odobrenja autora tekstova nije dozvoljeno preuzimanje sadržaja portala www.hilandar.info u komercijalne svrhe. Za detalje sadržaja i pitanja pišite na email: njonic@yahoo.com. Zakon o autorskom i srodnim pravima 2009,2011,2012.)// dec.2013
Hilandarski listići su najstariji srpski rukopis pisan na hartiji i najstariji slovenski spomenik pisan ćirilicom sačuvani do danas. Hilandarski listići potiču s kraja X i početka XI veka. Inače ovi listići pripadaju ćirilskom delu kanona. Obuhvataju 2 lista i po sadržaju su delovi besede Svetog Ćirila Jerusalimskog (318-395). Pronašao ih je 1844. godine V.I. Gligorovič u Hilandaru, tačnije u maloj skriptarnici u pirgu Svetog Save i poklonio ih je Novorosijskoj državnoj biblioteci u Odesi- danas državni univerzitet u Odesi.
Danas se Hilandarski listići čuvaju u državnoj univerzitetskoj biblioteci u Odesi pod brojem R I 533. V.I. Gligorievič je 1851 godine objavio prepis sa grčkim predgovorom i vlastitim napomenama kao i 1852 i 1856 godine zatim su objavili I.I. Sreznevski 1868 godine i I.V. Jagić 1882 godine sa komentarima.
Međutim, godine 1898 objavljuje fototipsko izdanje listića uz kritički osvrt u Petrogradu Stepan Mihajlovič Kuljbakin (Hilandarski listići, Spomenici staroslovenskog jezika), Kuljbakin dopisni član Ruske akademije nauka i umetnosti, lingvista, 1941 godine sahranjen u Beogradu. Kuljbakin je napisao i značajno delo
(Leksika Hilandarskih dela XI veka i Dela ćirilske pismenosti XI veka 1900 godine).
O Hilandarskim listićima se detaljno i veoma analitički bavio Georgije Georgijevski (Skopje) i objavio rad 1970 godine pod naslovom Hilendarskite livčinja. Potom je usledilo izdanje koje se bavilo Hilandarskim listićima A.Minčeve Starobъlgarski kirilski otkъsleci. Sofiя, 1978, 24—39.
Hilandarski listići*-hil.kulbain.pdf
Stepan Mihajlovič Kuljbakin
cela knjiga je na http://nэb.rf/catalog/005664_000048_RuPRLIB12043085/viewer/
izvod iz Hilandarskih listića Stepana Kuljbakina
|
Hilandarski listići
